Koarica  
Ukupno komada: 0
Ukupna cijena: 0,00kn
Naslovna -> O vinu -> Vinske sorte
Bijeli pinot
Cijenjena sorta bijeloga vinskog groa. Vina iz takva groa srednje su do jako alkoholna (ponekad i s ostatkom neprevrela šeera), ugodne arome i bouqueta, primjereno kiselkasta i rano sazrela za potrošnju. Uzgaja se u svim vinogorjima regije Kontinentalna Hrvatska i u svim vinogorjima u podregijama Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.

Izdvojeno iz ponude: Jarec bijeli pinot


Cabernet sauvignon
Jedna od najpoznatijih vinskih sorata crnog groa podrijetlom iz Francuske. Nastao je spontanim krianjem Cabernet franca i Sauvignona. Ima divan i jako izraen sortni miris koji moe podjeati i na crni ribiz. Vino je tamno crne boje koju dobiva iz koice svojih malenih tamnoplavih bobica. Po okusu je pun, suh i izuzetno harmonian, po emu je i prepoznatljiv. Prija uz tamna mesa i jaa jela od divljai, gljiva, canellone, lasagne, aromatine sireve.

Izdvojeno iz ponude: Josi cabernet sauvignon, Trapan cabernet sauvignon Nigra Virgo, Roxanich cabernet sauvignon


Chardonnay
Francuska vinska sorta bijelog groa, vjeruje se da je ime dobila po francuskom selu Chardonnay. Uzgaja se u vinogorjima kontinentalne hrvatske regije. Vina chardonnaya su odlina osnova za proizvodnju pjenušaca, te su jedna od najvanijih komponenti u šampanjcu. Vino je lagano, vone arome i kiselkasto. U barrique varijanti, s godinama dobiva aromu dima, vanilije, karamela ili maslaca.

Izdvojeno iz ponude: Gali chardonnay, Tomac chardonnay, Roxanich chardonnay Milva


Crni pinot
Ova sorta podrijetlom iz Francuske raširila se po cijelom vinogradarskom svijetu. Naješe je granitno crvene do ljubiasto tamnocrvene boje, ali valja znati da iz groa ove sorte (s obzirom na to da joj sok nije obojen) proizvode i bijela vina u Champagni, koja su osnova za pjenušce. Sadnja i uzgoj pinota crnog na tlu Republike Hrvatske otpoela je najvjerojatnije najprije u Istri.

Izdvojeno iz ponude: Adi crni pinot, Gali crni pinot, Tomac crni pinot


Graevina
Najzastupljenija vinska sorta bijeloga groa u Republici Hrvatskoj. Potjee iz Francuske, a u Hrvatskoj je najzastupljenija u kontinentalnim vinogorjima.  Kvaliteta graševine varira, ovisno o kraju, pa je primjerice u istonim vinogradarskim podrujima Hrvatske njen mošt u prosjeku za 2 i više % bogatiji šeerom i s nešto manjim ukupnim kiselinama , dok je u zapadnim vinogorjima taj odnos obrnut. Vina graševine se stoga u sastavu ak i znatnije razlikuju, ovisno o provenijenciji, ali im je zajednika prepoznatljiva ugodna aroma, zelenkasto uta boja i svje i harmonian okus. Takoer treba istaknuti da ova sorta daje izuzetnu kakvou svim kategorijama predikatnih vina.

Izdvojeno iz ponude: Adi graševina, Gali graševina, Josi graševina superior


Malvazija
Ime za velik broj razliitih ili srodnih sorata koje se uzgajaju od davnina u vinogorjima Mediterana, a koje se osim podjele po boji npr.na bijele, ruice i crne, mogu razvrstati i po drugim karakteristikama npr. na vrlo aromatine, aromatine i nearomatine. Razlike se iskazuju u rodnosti, u sposobnosti nakupljanja šeera i kiselina, sklonosti ambijentu, u razliitom vremenu dozrijevanja, otpornosti prema bolestima. Preteni broj kultivara što se oduvijek nazivaju malvazijama su bijele. Manji broj, njih oko osam je muškatnih. Najvei broj kultivara što nose oznaku malvazija uzgaja se u Italiji.

Izdvojeno iz ponude: Trapan malvazija, CUJ malvazija, Roxanich malvazija Antica, Clai malvazija sv. Jakov, Kozlovi malvazija


Merlot
Malo je vinskih sorata crnog groa koje se podjednako uspješno uzgajaju u junim i sjevernim vinorodnim podrujima. Ta znaajka merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta iz okolice Bordeauxa proširi po cijelom vinogradarskom svijetu. Vina sorte merlot bogata su alkoholom i ukupnim kiselinama, rubinsko crvene su boje, arome šumske maline.

Izdvojeno iz ponude: Roxanich merlot, Coronica merlot


Mukat
Zajedniki naziv za mnoge sorte od kojih neke meusobno nisu srodne, ali sve imaju manje ili više izraenu muškatnu aromu. Muškatne sorte u pravilu su sorte juga, odnosno toplih podneblja. Kod nas se uzgajaju muškat bijeli, muškat uti, muškat ottonel i muškat hamburg. Muškat bijeli je zbog svoje izrazite i plemenite muškatne arome vrlo cijenjeno groe i vino, a iz njegova se groa proizvode uvena pjenušava i desertna vina. Muškat uti proizvodi se u Istri od kojih je danas najpoznatiji muškat momjanski.

Izdvojeno iz ponude: Kozlovi muškat, CUJ muškat Špekula


Plavac mali
Najznaajnija autohtona sorta Hrvatske. Bobica je debele koice i vrste grae s puno sladora. Vino je tamno - rubinaste boje s modrim refleksom, lijepo razvijenog mirisa, krepko je i trpko sa specifinim okusom. Najbolji vrhunski plavci nastaju na poloajima Dinga i Postup na poluotoku Pelješcu, na junoj strani otoka Hvara, kao i na dobrim poloajima na Brakom i viškom vinogorju. Dobivaju ime poloaja ili se nazivaju nekim drugim imenom. Dinga je prvo, a Postup drugo po redu zaštieno hrvatsko crno vino.

Izdvojeno iz ponude: Korta Katarina plavac mali, Saints Hills dinga, Miloš Stagnum


Poip
Sorta bijelog groa velike sposobnosti nakupljanja šeera, pa je u prošlosti, vjerojatno i uz neke druge sorte, sluila i u proizvodnji desertnog vina prošek. Uzgaja se u vinogorjima podregije Srednja i Juna Dalmacija odnosno u podregiji Sjeverna Dalmacija, ime ove sorte i istoimenoga vina opravdano se vezuje uz otok Korulu. Vrhunsko vino pošip je naješe zlatnoute boje, jake alkoholnosti (oko 13 % vol.), skladne kiselosti (oko 6 g/l) i punog i osebujnog okusa s izrazitom svojstvenom aromom.

Izdvojeno iz ponude: Bibich pošip, Korta Katarina pošip


Sauvignon
Cijenjena i rasprostranjena vinska sorta podrijetlom iz Francuske. Prepoznatljiv je po izrazitu mirisu koji podsjea na pokošene cvjetne livade i po specifino gorkastom okusu što podsjea na koicu agruma-grejpa i limuna. Sauvignon se uzgaja, u svim kontinentalnim hrvatskim podregijama.

Izdvojeno iz ponude: Gali sauvignon


Sivi pinot
Vinska sorta bijeloga groa velike osjetljivosti na bolesti. Uzgaja se u svim vinogorjima Kontinentalne Hrvatske, i u svim vinogorjima podregije Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora.Ovo je vrlo popularna sorta, sa velikom rasprostranjenošu i razlikama u okusu i kvaliteti Boja vina je uglavnom se naznakom ruiaste boje. Okus ima arome breskve, zaina i marelice.

Izdvojeno iz ponude: Adi sivi pinot


Syrah
Ukoliko se nalazite u Europi, Argentini, ileu ili veini SAD-a, tada ete ovu sortu nazivati Syrah. No, ukoliko se nalazite u Australiji, Novom Zelandu, Junoj Africi ili Kanadi, tada ete ovu istu sortu nazivati Shiraz.  Syrah je crna vinska sorta koja je na naše prostore inrtoducirana 1971. godine iz Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se dobiju preradom njenog groa (jaka obojenost, ugodna aroma, visok sadraj ekstrakta), zbog ega se koristi za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva nedostaju. Najviše se uzgaja u zadarskom vinogorju i na lokaciji Nadin.

Izdvojeno iz ponude: Trapan syrah Shuluq, Bibich sangreal shiraz


Teran
Autohtona istarska vinska sorta. Glavne karakteristike terana su umjerena koliina šeera i vrlo visoke kiseline. Teran ima karakteristinu rubinsko crvenu boju  s ljubiastim tonovima prilikom rotiranja vina u aši. Aroma je tipina, vona. Prepoznatljiva je po bobiastom vou uz dominaciju maline i papra. Visoke kiseline i tanini daju mu "zaobljenost" i karakteristian okus za koji se moe rei da je jak, pun i robustan.

Izdvojeno iz ponude: Roxanich teran re, Benvenuti teran, CUJ teran


Traminac
Sve sorte traminaca (traminac mirisni, traminac crveni i traminac bijeli) te brojni njihovi klonovi najviše se uzgajaju u kontinentalnim vinogorjima Europe. Traminac je sorta vinove loze koja se tradicionalno uzgoja u podruju Iloka. Sorta groa iloki traminac srednje je rodnosti, ali postie visoki postotak sladora i optimalan sadraj ukupnih kiselina, koji se postie ranijom berbom. Vino dobiveno iz takvog groa izuzetne je arome jer postie harmoniju alkohola i kiselina, zlatnoute boje i moe biti suho ili polusuho.

Zeleni silvanac
Manje rasprostranjena sorta kontinentalnih vinorodnih podruja. Podrijetlom je iz Austrije. Vina silvanca zelenog ljupka su i pitka. Okus vina je ugodan, lagane arome i sa izraenom kiselinom Preteito se uvrštavaju u kategoriju kvalitetnih i stolnih dok su za sada samo dva proglašena vrhunskim.

Izdvojeno iz ponude: Kolari zeleni silvanac


Zweigelt
Crvena sorta koju je napravio Fritz Zweigelt 1922. godine krianjem frankovke i st. laurent-a. Sorta je rodna i zna dati preveliki urod, što se odraava na kvaliteti vina, pa je potrebno smanjivati urod. Boja vina je rubinske boje, a okus se opisuje aromatinim travama uz aromu lovora, crvenog i crnog ribiza. Uglavnom se pije mlado, iako ima vina koje vrijedi uvati.

Izdvojeno iz ponude: Adi zweigelt