Glasoviti vinar Francesco Joško Gravner počet će prodavati neka svoja vina iz 1998. godine tek 2012. godine! Ta prevratnička i, kako mnogi vole reći, kultna osoba u promicanju drukčijeg postupanja u svijetu vina, s vinogradima na Colliju/Brdu na talijansko-slovenskoj granici, kaže da - vino mora imati dušu.
Drevna metoda
- Trebao sam godine da je nađem za svoja vina, da napravim vina koja se meni sviđaju, iako znam da je tako teže naći kupca - podsjeća Joško. A danas se kupci otimaju za njegova vina, ne pitajući za cijenu, iako su počeci bili teški. No led je sada probijen pa Gravner u svojoj filozofiji širom svijeta ima pobornike, i u Sloveniji i u Hrvatskoj (Tomac, npr.). Nadaleko je poznat po tome što iz Gruzije nabavlja amfore i po drevnoj, tisućljetnoj metodi u njima spravlja vino, ostavljajući ga mjesecima na fermentaciji i maceraciji; prvi je put sada počeo i s crvenim. Baš prije 10-ak dana iz Gruzije mu je stigla nova pošiljka koje ukopava u zemlju u svojem podrumu, iz kojeg je posve izbacio barique bačvice jer prolazi njihova moda.
Bez dodataka
- Dobro vino radi se što jednostavnije - ističe; poznato je da ne rabi ni kvasce, niti ikakve druge dodatke, priznaje jedino (malo) sumpora jer bez njega se od grožđa radi - ocat. Rekao je to na preksinoćnjoj poučnoj degustaciji svoje rebule i vina breg (sauvignon, sivi pinot, chardonnay i graševina) iz amfora i drvenih posuda, u Apetitu, kamo je probrano društvo doveo Gordan Mohor, uvoznik njegovih vina u Hrvatsku.

Vito Andrić, Večernji list 05.12.2006.

OCJENJIVANJE VINA Nova Mohorova vina na kušnji kod Turka

Gravner opet zavadio ocjenjivače

Gravnerova vina opet su izazvala pomutnju u (vinskoj) javnosti, kao što je čest slučaj u Italiji i svijetu. Joško Gravner, kultni vinar s Collia, talijanske strane Brda, već godinama njeguje poseban stil i enološku filozofiju, pa se njegova vina bitno razlikuju od prevladavajuće mode. Vraća se izvorima, vina radi posve prirodno, u gruzijskim amforama bez ikakvih tehnoloških maltretiranja, pa su u svim elementima bitno drukčija.

Prije nekoliko mjeseci zato u nas nije bio dopušten uvoz njegovih vina, a zbog nedovoljne bistroće Gravnerova ribolla 2000. izazvala je i velike prijepore na ocjenjivanju vina u restoranu “Turk” što ga je priredio njegov uvoznik Gordan Mohor, vinski trgovac (tvrtka Miva). Većina je tu rebulu iznimno hvalila, ocjene su se približile i maksimalnoj stotki, no neki su je jako kudili, predlagali su čak i da se eliminira, jer takvi su ocjenjivački propisi (prosjek je na kraju bio 88,5).

Među 15 ocijenjenih vina najviše su odskočili (s 94 i 91 bodom) toskanci Brunello di Montalcino Lisini 2000. i Le Pergole Torte Montevertine '01, koje Mohor kani uvesti, te i dva barola slavnog Elia Grassa. Lijep uspjeh imali su i Kozlovićeva malvazija '02 iz akacijine bačvice i Poljanićev plavac mali barrique '03

Vito Andrić
16.03.2006.  Večernji list

U hotelu Regent Esplanade održana je promocija najboljih čaša na svijetu. Tako čaše Riedel etiketiraju mnogi vinski stručnjaci i poznavatelji vina. I sami smo se imali priliku uvjeriti da jedno te isto vino, a mi smo ih probali nekoliko, poput Krauthakerovog Sauvignon Blanca, Tomčevog Chardonnay Premiuma, francuskog burgundca i slovenskog Cabernet Sauvignona, ima posve različit okus i miris u različitim čašama.
Obitelj Riedel je, naime, tijekom svojih 11 generacija temeljito izučavala u kojoj čaši koje vino najviše dolazi do izražaja, izradivši arhetipsku čašu za gotovo svaku poznatiju sortu grožđa. Uvjerili smo se, razlika na nepcu je iznimno velika. Svaki ljubitelj vina trebao bi ih nabaviti.

Časopis za gastronomiju i turizam " Menu "
Broj 6, prosinac 2005 - siječanj 2006. godina I

Prije pola stoljeća još se uopće nije obraćalo pozornost iz kakvih se čaša pije vino. Tada je u nekom društvu Riedelu, glasovitom proizvođaču kristala, prijatelj prigovorio da mu je vino gorko; njegovo je, pak, u drukčijoj čaši bilo bolje.

Riedelu se upalila žaruljica: 1958. napravio je posebnu čašu za vino (koja je danas u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku) i poslao je na pokus baronu Rotschieldu. No ovaj mu je odgovorio da se njegovo, bordoško vino nije poboljšalo. Stari je majstor  uvidio da je sve složenije jer je burgundsko vino u njoj bilo bolje.

Izumio je zato drugu čašu i oduševljeni barun odmah je od njega naručio čaše. Ostalo je povijest: danas su čaše obitelji Riedel kultne, najbolje na svijetu, često se kaže da imaju status kao ferrari ili rolls-royce. A taj je obiteljski obrt star četvrt tisućljeća, dogodine će slaviti 250. godišnjicu! Riedelovi su podrijetlom iz Bohemije (današnje Češke), odakle su nakon 2. rata emigrirali u Tirol jer im je po komunističkom modelu imovina oduzeta.

Odnedavna su Riedelove čaše opet na hrvatskom tržištu, uvezao ih je Gordan Mohor i prodaju se od 112 do 400 kuna komad. U Esplanadi je održao njihovu promociju koju je vodio predstavnik tvornice Kornel Dura i goste (vinare, vinske trgovce, ugostitelje) uvjerio zašto su kušani Krauthakerov sauvignon, Tomčev premier chardonnay, burgundijski crni pinot Chanson i Erzetičev cabernet sauvignon najbolji upravo u čašama modeliranim za takva vina.

Vito Andrić
01.12.2005, Večernji list